U sklopu Odjela za povijest građevinarstva Urbanističkog ureda u Splitu čuvaju se tri ulomka sfingi koje su također nekada krasile Dioklecijanovu palaču. To su: ulomak sfinge od crvenkastog granita, ulomak sfinge od sivo-crnog granita i mali ulomak sfinge od sivo-crnog granita. Sva tri predmeta iskopana su tijekom arheoloških istraživanja Palače.
Dioklecijanova palača
Rimski car Dioklecijan (284.-305.) dao je svoju palaču u današnjem Splitu ukrasiti brojnim staroegipatskim spomenicima koji su dopremljeni direktno iz Egipta. Prema P. Selemu oni su ukrašavali palaču kao dio istočnjačkog simbolizma . Palaču su tako ukrašavale brojne sfinge i stupovi izrađeni od asuanskog crvenog granita. Dio tih spomenika ostao je sačuvan do danas. Riječ je o staroegipatskim spomenicima koji se danas nalaze in situ i ne predstavljaju dio neke muzejske zbirke. Dio sfingi koje su danas izložene u okviru Palače pronađene su tijekom arheoloških istraživanja palače Cindro u drugoj polovici XIX. i prvoj polovici XX. stoljeća. Dio stupova danas se nalazi in situ u dijelu zapadne kolonade Peristila, a dio je prenesen u crkvicu na Sustipanu. Velika sfinga od crnog granita nalazi se na lijevoj strani Peristila, sfinga od crnog sjajnog granita pred ulazom u Jupiterov hram, a vrlo oštećena sfinga od crnog granita smještena je uz istočni zid Mauzoleja. Mala sfinga od sivog granita i ulomak sfinge od sivkastog granita izloženi su u podrumskim prostorijama Palače. Egipatska glava s klaftom na glavi od crvenog granita nalazi se uzidana u kuću Gotovac u ulici Palaić br. 16. Sredinom devedesetih godina XX. stoljeća, tijekom arheoloških konzervatorskih radova u palači otkriven je fragment sfinge of sivog granita. Sredinom 1996. tijekom arheoloških istraživanja akvadukta i antičke kanalizacije palače otkrivena je sfinga od crvenog granita.